|
Docent Tešović o svinjskoj gripi |
|
|
23.12.2009 |
Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), 11. lipnja 2009., nakon više od 40 godina trajanja interpandemijskoga razdoblja , proglasila novu pandemiju gripe H1N1, širom svijeta od ove je bolesti oboljelo nekoliko milijuna ljudi, a oko 9 500 podleglo je bolesti.
Iako su prvi slučajevi bolesti u Hrvatskoj zabilježeni u srpnju 2009., dolazak hladnijega vremena intenzivirao je prijenos infekcije te se od početka studenoga suočavamo sa značajnim povećanjem broja oboljelih. U našoj je zemlji, od početka pandemije, od nove gripe H1N1 oboljelo nešto više od 50 000 osoba, od kojih su njih 22 podlegle bolesti. Iako se pobol, kao i u drugim zemljama zahvaćenim pandemijom, najviše bilježi među pripadnicima dobnih skupina od 5 do 19 godina, od najtežih oblika bolesti , koji zahtijevaju hospitalizaciju, a nerijetko i intenzivno liječenje, obolijevaju mahom osobe starije od 30, a mlađe od 65 godina života. Od početka pandemije u Hrvatskoj, bolesti uzrokovanoj virusom H1N1 podlegao je, na sreću, samo jedan bolesnik dječje dobi. Iako bolest pogađa i prethodno posve zdrave osobe, pa i u njih može izazvati teške kliničke oblike, ipak valja naglasiti da većinu bolesnika koji zahtijevaju hospitalizaciju (52% prema podacima SZO), čine osobe koje imaju neku kroničnu bolest ili stanje. Među bolesnicima liječenim u jedinicama intenzivnoga liječenja, kao i među onima koji su bolesti podlegli, većinu također čine kronični blesnici (60%, odnosno 67%).
Ukupno trajanje pandemije i njezin kumulativni intenzitet, nemoguće je predvidjeti. Najnoviji podaci govore o padu broja oboljelih u Sjevernoj Americi i većini zemalja zapadne Europe , dok je broj slučajeva u jugoistočnoj Europi (s izuzetkom Hrvatske) u ponovnom porastu. U ovakvoj je situaciji ponovno potrebno istaknuti potrebu za cijepljenjem protiv pandemijske gripe kao jedinoj učinkovitoj prevencijskoj mjeri. Uz cijepljenje kroničnih bolesnika, trudnica i pretilih osoba, kod kojih postoji opasnost od razvoja teške infekcije pluća i razvoja respiracijske nedostatnosti, cijepljenje valja popularizirati i među djecom, odnosno njihovim roditeljima. Najnoviji podaci iz zemalja u našem neposrednom susjedstvu koji ističu porast pobola u predškolske i školske djece, ističu potrebu promjene doktrine aktivne imunoprofilakse influence, u odnosu na dosadašnje preporuke o prevenciji epidemijske (sezonske) gripe.
|
|
